Hrvatska Ratna Mornarica

Danas je dan HRM-a, u Pločama se održava središnja svečanost i 19. objetnica njezina utemeljenja.

U Privali 25.02.11.

Neki dan sam vidi ˝Dubrovnika˝ i ˝Vukovar˝ i ˝Vukovar˝ je bez raketa. Baš čudno izgleda tako nisam ga ni pozna odmah.

korkira1 je napisao/la:

Veljaca 2007. u VeLoj Luci:

Ovo nije brod Hrm-a. Ovo je britanska fregata klase Broadsword (Type 22). Klasa je dizajnirana sredinom sedamdesetih a 14 brodova je uvedeno u službu tijekom osamdesetih. Dužine je oko 150m, namijenjana
produpodmorničkom djelovanju a često služi i kao zapovjedni centar. Posebnost klase je veliki hangar za helikoptere. Sjećam se da je krajem devedesetih brod ove klase - hms "Brave"
bio u posjetu Visu a malo kasnije brod iste klase hms "London" bio je u službenom posjetu Splitu (privezan u gradskoj luci na srednjem vezu na lukobranu). Klasa se povlači iz službe i zadnja dva broda bi trebala biti povučena
iz engleske mornarice ove godine.

Ovo bi konkretno mogla biti i rumunjska fregata jer su englezi prodali rumunjima 2 fregate ove klase prije 7-8 godina.

Jel ko zna ništo o HRM ˝UČKA˝? Danas ujutro u trajektnoj luci gledan niki čudni brod, i dalo se meni popodne poč tamo i imo čo vidit. Prekrasna je. Mislim da je u vali TIha bi još jedon brod HRM nisam moga poznat koji.

Učka- Napravljena 1963. prije se zvala Podgorka...
Evo i jedan link:
http://www.glasistre.hr/istra/vijest/254818

Fola, vjerovatno su nike glavešine bili u Hvaru.

..............Evo i jedna koju mi je sin ustupi . Radi na Krki.

upss....izvinjavam se na velikoj slici.

Neka ostane ovaj put drugi put stavi ne veću od 800x600 Px. Moderator

Idealno za ST-V. Luka-Ubli! Umjesto KORČULE, naravno!

Split, 20.09.2003.


Vis, 03/2007.



Komiža, 08/2003. Ovo kao da je 73., ili 83. a ne 2003.! Napad vanjskog neprijatelja naših naroda i narodnosti... Odjednom su se odvezali i zadimili iza Biševa.

A. MOHOROVIČIĆ, Komiža, 08/2011.:

Kraj Hvara, 6.mj.2013. ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

Split, 06/2008.
Stavio samo ovu u HRM, ali nemam pojma koji je ovo brod. 

A. MOHOROVIČIĆ, Komiža, 08/2013.

Punat, 71 i 73

713

Evo da stavim i ode. Iz SLOBODNE DALMACIJE.

Objavljeno 02.12.2014. u 13:27
SVEČANO U ŠKVERU
Kotromanović i Debeljak potpisali gradnju pet ophodnih brodova: Oni će čuvati i braniti naše more

Svečanim potpisivanjem ugovora o izgradnji pet ophodnih brodova za Obalnu stražu i HRM, ministar obrane RH Ante Kotromanović i predsjednik „Brodosplitove“ uprave Tomislav Debeljak pokrenuli su gotovo dva desetljeća očekivani projekt obnove ratne flote.

Na svečanosti održanoj u muzeju „Brodosplita“ bili su i general zbora Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera OS, viceadmiral Ante Urlić, zamjenik načelnika GS, zapovjednici Obalne straže i ratne mornarice komodor Marin Stošić i kontradmiral Robert Hranj. Ugovor o izgradnji brodova težak je 350 milijuna kuna. Spomenimo kako je zadnji vojni brod koji je gradilo splitsko brodogradilište bio je desantni minopolagač “Krka” porinut davne 1995. godine.

- Za ovaj projekt bilo je upita sa svih krajeva svijeta, od Australije do Estonije. Bit ću otvoren, željeli smo da brodove gradimo na domaćim navozima.

Očekujem da ćemo slijedeće godine dobiti prvi brod, vrhunski proizvod za nadzor našeg mora, ali koji možemo ponuditi i trećim tržištima od kojih već ima upita. Dati ćemo podršku splitskom škveru prema trećim tržištima. Formirali smo stručni tim koji će nadzirati sve faze izgradnje brodova, kazao je ministar Kotromanović.

Vlasnik „Brodosplita“, Tomislav Debeljak istaknuo je kako će u izgradnji ophodnih brodova „škver dati najbolje od sebe“.

- Ovo će biti brodovi koji će čuvati i braniti naše more, te zato moraju biti vrhunski izgrađeni. S obzirom na cijenu brodova slične klase u svijetu, brodovi za Obalnu stražu graditi će se ipak po nižoj cijeni. Držim da u ovoj niši brodova možemo biti apsolutno konkurentni na tržištu, kazao je Debeljak.

Zadovoljstvo nije krio komodor Marin Stošić, zapovjednik Obalne straže koja ima sve veću ulogu u nadzoru i čuvanju Jadrana.

-Među mojim mornarima, dočasnicima i časnicima se već razvilo natjecanje tko će biti u prvoj posadi na prototipu ophodnog broda. Brod je, inače, moderno koncipiran u skladu sa svim trendovima brodova takve namjene u Europi i svijetu.

Brzina od 28 čvorova je dovoljna za progon eventualnih uljeza na moru. Ekonomična brzina će biti između 14 i 16 čvorova. Autonomija plovidbe biti će 10 dana, a svaki brod će imati 14 članova posade. Sve meteorološke situacije na Jadranu ovi će brodovi odrađivati bez problema-naveo je komodor Stošić neke od karakteristike brodova koje je projektirao „Brodarski institut“.

Nakon što se stekne iskustvo na prvom brodu i riješe dječje bolesti koje prate svaku izgradnju svakog prototipa, proces izgradnje preostalih “patrolaca” trebao bi ići brže.

Prema stručnim procjenama, za izgradnju svakog sljedećeg broda i opremanje bit će potrebno najviše 10 mjeseci rada. S obzirom na to da je u jednoj godini planirana isporuka dvaju brodova, bile bi to ukupno četiri godine punih ruku posla za škversku “Specijalnu”, odnosno do kraja 2018. godine. Sada definitivno možemo konstatirati da novi brodovi pomorske sile u Hrvata više nisu Potemkinova sela.

DENIS KRNIĆ
FOTO: VOJKO BAŠIĆ / CROPIX



42 metra dužine
28 čvorova – maksimalna trajna brzina
1000 milja – doplov uz brzinu od 15 čvorova
30 milimetara – pramčani top
12,7 milimetara – kalibar dviju pramčanih strojnica



Pa da vidimo kakvi su vaši prvi dojmovi?

Lijepo zvuči. Nadam se i volio bih da se i obistini, te da nije samo predizborna akcija i da neće biti kao sa trajektima (braća HRVATI i KORNATI).

A. MOHOROVIČIĆ, Vis:

izvor: ladakfoto.eu

Evo 3 zanimljiva videa. Prva dva su od 30.05.1992. kada JRM napušta Vis, a treći je od 31.05.1992. kada HRM dolazi u Vis. Na sva 3 se vidi trajekt VIS.

https://www.youtube.com/watch?v=dIOd6xJZqQ8
https://www.youtube.com/watch?v=2OeU7GCxdgg
https://www.youtube.com/watch?v=8A3-m4AE09k

izvor: facebook - "Nova riječka enciklopedija - Fluminensia"; autor: Pero Lovrović

http://www.poslovni.hr/hrvatska/porinuce-prvoga-domaceg-vojnog-broda-u-16-godina-328546

Porinuće prvoga domaćeg vojnog broda u 16 godina
Hrvatska 2.6.2017. 7:51
Marija Brnić,
Davor Ivanković/VL
Prototip Obalnog ophodnog broda za HRM napokon ide u more.
Od zadnjeg porinuća vojnog broda u nekom od naših brodogradilišta, za potrebe Hrvatske ratne mornarice, prošlo je dugih 16 godina, kada je u Kraljevici porinuta raketna topovnjača RTOP “Kralj Dmitar Zvonimir”. Ove subote će u splitskom brodogradilištu “Brodosplit” iz BSO-ovog zatvorenog hangara po prvi put javnosti biti prikazana tzv. “Novogradnja 540”, odnosno prototip Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH. Bit će to tzv. radno porinuće, jer će brod biti dovršavan u moru još dva mjeseca nakon toga. Očekuje se da će sve potrebne testove proći tijekom ove godine, pa će onda biti organizirana i “konačna” primopredaja. Ugovor između Ministarstva obrane RH i Brodosplita za gradnju pet obalnih ophodnih brodova potpisan je 2. prosinca 2014., a vrijednost mu je gotovo 400 milijuna kuna.
U tu je cijenu uključena izrada glavnog projekta broda, te gradnja prototipa i još 4 takva broda u seriji, a novi hrvatski Ophodni brod u cijelosti treba biti hrvatski proizvod.
Kašnjenje zbog promjena
Nakon dovršetka opremanja broda u moru započinju opsežna ispitivanja broda u luci i plovidbi, a završetak svih primopredajnih ispitivanja očekuje se do kraja 2017., kada će brod službeno dobiti ime i biti predan na uporabu HRM. No, kako je riječ o prototipu, i nakon primopredaje broda HRM-u slijede posebna ispitivanja. Ona će se provoditi u najtežim vremenskim uvjetima na Jadranu, a imaju za cilj dati ocjenu izdržljivosti i optimalnosti tehničkih rješenja i svojstava prototipa.Izrada prototipa trajala je godinu duže nego je planirano, a Leonardo Martinović, Brodosplitov direktor projekta, objašnjava da su odmah s početkom projektiranja prototipa, a temeljem pred-projekta kojeg je izradio Brodarski institut, izvršena prva kompjutorska ispitivanja koja su pokazala manjkavosti pred-projekta i vrlo velikog rizika postizanja taktičko-tehničkih zahtjeva koja su obveza graditelja. Dodatno je Brodosplit morao krenuti u ponovno odobravanje dokumentacije, čime se potvrdila manjkavost samog pred-projekta.
Hrvatske opreme 80%
Martinović kaže da se osnovna modifikacija odnosila na promjenu materijala od kojeg se brod gradi. Trebao je biti građen od običnog brodograđevnog čelika, no ugrađen je čelik povišene čvrstoće, dakle manjih debljina čija je tehnološka obrada tijekom gradnje teža, ali je zato brod lakši i operativniji uz manju potrošnju. Sljedeća modifikacija je bila produženje broda za dva konstruktivna rebra, odnosno za 1,5 metar te je on sada dugačak 43,5 metra i forma mu je vitkija i bolja. Ovim projektom Brodosplit će steći značajne reference za povratak u nišu brodogradnje specijalne namjene.
Martinović kaže da će nakon konačne primopredaje odraditi još četiri broda dogovorenim tempom. Ističe da je od ukupne ugrađene opreme 80 posto od hrvatskih proizvođača, a rad je 99 posto Brodosplitov.
Inače, splitski škver je 1960-ih započeo s razvijanjem projekata izgradnje podmornica. Za potrebe bivše države izgradilo se čak osam podmornica, 18 diverzantskih ronilica, četiri pomoćna višenamjenska transportna broda i četiri barže za prijevoz goriva.
Brodosplitov ‘vojni program’ svoj je razvojni put započeo gradnjom torpednih podmornica te isporukama velikih desantnih brodova Cetina i Krka i 1996. godine gradnjom diverzantske podmornice Velebit za potrebe HRM-a, koja je bila i zadnja vojna gradnja.

izvor: Slobodna Dalmacija, rujan i listopad 1991.

izvor: Slobodna Dalmacija, siječanj, veljača i ožujak 1992.