HAVARIJA BRODA BARON GAUTCSH

Prvo da se osvrnemo malo na njega

Baron Gautsch bio je putnički parobrod Austrijskoga Lloyda. Izgrađen je 1908. u brodogradilištu Gourlay Brothers Company Ltd. u Dundeeju u Velikoj Britaniji.
Bio je dug 84,55m, širok 11,6m i visok 7,5m, a nosivost mu je bila 2069 BRT i 861 NRT. Uz 64 člana posade, mogao je prevesti 300 putnika. Prometovao je na redovitoj liniji Trst–Kotor–Trst.

Potonuće

Kada je izbio Prvi svjetski rat brod je 27. srpnja 1914. unajmila austrougarska ratna mornarica radi prijevoza pojačanja do Kotora. Tijekom četiri putovanja pod ugovorom o najmu brod je preplovio 1810 nautičkih milja i prevezao 2855 osoba. Na povratku u sjeverni Jadran brod je evakuirao civile.

Nakon što su sva pojačanja prevezena Baron Gautsch vraćen je Lloydu u Kotor. Prije nego je brod isplovio za Kotor u Trstu je održana konferencija između ratnih mornaričkih vlasti na kojoj je sudjelovao drugi časnik Tenze koji je zastupao svog kapetana Paula Wintera. Na konferenciji su zapovjednici brodova bili informirani o tome da će austrougarske snage položiti minska polja u sjevernom Jadranu radi zaštite ulaza u Pulu, svoju glavnu ratnu luku. Tenze je izvjestio svog kapetana o tome, a prvi časnik Luppis odredio je kurs broda. Kasnije je tijekom svog posljednjeg putovanja Baron Gautsch dobio dodatne naredbe od vojnih vlasti u Zadru koje su se podudarale s onima izdanima ranije od ratnih pomorskih vlasti u Trstu.

Na svoje posljednje putovanje isplovio je 12. kolovoza 1914. iz Kotora. Sljedećeg dana 13. kolovoza 1914. u 11.00 sati isplovio je s Velog Lošinja izravno za matičnu luku Trst gdje je trebao stići u 18.00 sati. Od Lošinja do Pule brod je bio pod zapovjedništvom prvog časnika Luppisa. No, on je napustio most bez kapetanova dopuštenja radi ručka s putnicima iz prvog razreda te je predao drugom časniku Tenzeu zapovjedništvo.

Baron Gautsch započeo je plovidbu sjeverno mnogo bliže nego su vojne vlasti naredile. Brod se mimoišao s drugim brodom Prinzom Hohenloheom koji je plovio južno prema dalmatinskim otocima više od 3 nautičke milje podalje od obale nego Baron Gautsch. Čak upozorenja nekoliko putnika nisu uspjela natjerati Tenzea da promjeri smjer plovidbe.

Sedam nautičkih milja od Brijunskih otoka u 14.50 sati parobrod je naišao punom brzinom na prijateljsko minsko polje koje su upravo položili k.u.k. minopolagači. Minopolagač Basilisk odaslao je signale upozorenja no Barun Gautsch nije na njih reagirao. Nakon nailaska na minu brod je potonuo šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na Pučini. Prema službenim podatcima, na brodu je bilo 246 putnika (podatak ne obuhvaća djecu do 10 godina starosti i vojnike obveznike). Spašeno je 148 putnika i 31 član posade. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Baron Gautsch upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Baron Gautsch leži na 40 metara dubine još uvijek uspravan i prove usmjerene u pravcu koji je držao prije brodoloma. Ono što zaron čini posebno očaravajućim je stanje očuvanosti olupine, roneći uz njega još uvijek je opipljivo ozračje Belle Epoque (“Lijepo Doba”) koje mora da je tu bilo prisutno u to vrijeme, dame koje su šetale mostom, poslovni ljudi koju su se poslije ručka zadržavali u sali za pušenje, opskrbljeni konjacima i lulama. Također su lako zamislive napetost i panika koje mora da su obuzele putnike u trenucima koji su prethodili nesreći.

Mogući zaroni su različiti, počevši od onih vanjskih srednje težine (no ipak se radi o dubinskom zaronu sa spuštanjem u plavetnilo), pa sve do tehničkih istraživanja unutrašnjosti. Moguće je djelomično prodiranje u unutrašnjost olupine, naime, gornji su mostovi prepušteni oskrnavljivanju bez većih poteškoća.
Jedino ograničenje je vremensko, naime, ostajući bez zraka nemoguće je obroniti olupinu u sigurnoj krivulji. S obzirom da je najinteresantniji dio upravo most za šetnju koji se nalazi na tridesetak metara, ako raspolažete patentom Nitrox, ovo je moment da ga iskoristite.