Hrvatski putnicki brodari

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Narodni list, 1965. i 1967.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Narodni list, 1964.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Narodni list, 1980.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Narodni list, 1981. i 1982.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Narodni list, 1992.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Narodni list, 1994.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Novi list, srpanj i kolovoz 1989.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Novi list, rujan 1990.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Dubrovački vjesnik, 1985.-1995.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Novi list, srpanj 1996.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Novi list, srpanj 1998.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Slobodna Dalmacija, travanj i lipanj 1998.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Slobodna Dalmacija, svibanj 1999.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Šibenski list, 2000.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Dubrovački vjesnik, 1999.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Brodogradnja, 1978.

BIŠOVO jučer na Silbi nakon nezgode nasukavanja na pijesak otišao u Šibenik, a na liniji Zadar-Pula plovi PAULA.
[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: facebook - "Putnički brodovi na Jadranu"; autor: Miodrag Ninković

Tu je zapravo vec usao u luku za brodice i lupio u obalu.
Na tom mulu iza njega na ulazu, je u sezoni znalo biti naguzvanih nekoliko brodova.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Slobodna Dalmacija, 20.3.1963.

[You must be registered and logged in to see this link.]

trajekt velikog srca
S posadom ‘Spužvara‘ od Krapnja do Brodarice: ‘Ovo je najkraća linija na Jadranu, žive i mrtve vozimo po svim vremenskim uvjetima!‘
Piše Toni Veljača
8. listopada 2021. - 21:43
Dvočlana posada za sigurnu plovidbu duž linije duge 320 metara
U 320 metara kolika je udaljenost između Brodarice i Krapnja, najnižeg i najmanjeg jadranskog naseljenog otoka, ispričano je barem toliko i priča, ali glavni akter gotovo svake je "Spužvar", mali trajekt velikog srca.
Nazvan po najstarijoj djelatnosti na tom šibenskom školju, staroj 300 godina, drveni brod je u službi gotovo pet desetljeća i, što je zanimljivo, od svojih prvih dana valove uspješno kroti na samo jednoj relaciji: Krapanj-Brodarica.
- Brod je građen 1972. godine u brodogradilištu "Punat" na otoku Krku, dužina mu je četrnaest metara i na ovoj je relaciji od samog početka - kaže Krešimir Miškić, voditelj Odjela javnog pomorskog prijevoza u tvrtki "Gradski parking", što je još jedan od kurioziteta vezanih uz najkraću državnu brodsku prugu na Jadranu.
Naime, koncesionar putničke linije je tvrtka čije ime već dovoljno govori o njezinoj matičnoj djelatnosti, na prvi pogled dalekoj od mora i trajekata. Zanimljivo je i da su te 1972. u Puntu napravljena dva identična broda, ali "Spužvarov" brat blizanac ipak je imao kraći životni vijek.
Kartu valja platiti, ali i teret ukrcati, stiže i grožđe iz Donjeg polja
- Drugi brod je završio u Dubrovniku, gdje je zbog granatiranja u Domovinskom ratu potopljen i uništen - priča Miškić dok plovimo prema Krapnju.
- "Spužvar" je vrlo zahvalan, s prednje strane broda svašta može stati, od bagera i kombija, pa do građevinske kombinirke, savršen je što se tiče gabarita i mogućnosti, mana mu je jedino što je napravljen od drva - dodaje naš sugovornik, a pogledom u brodske knjige prisjećamo se da je krapanjski simbol do 2006. godine nosio ime "Spužvar I".
Inače, najkraća morska relacija s državnim statusom od životne je važnosti za stanovnike ovog, do 60-ih godina prošlog stoljeća najgušće naseljenog otoka na Jadranu, na kojem je danas samo 120 žitelja. U zimskim mjesecima u oraru je 15 isplovljavanja i stalno ih koristi stotinjak ljudi, dok se ljeti dodaju još dvije partence, jer se broj tjednih putnika povećava i na nekoliko tisuća.
Prema podacima koji su nam ustupili iz "Gradskog parkinga", od siječnja do kolovoza ove godine prodano je gotovo 46 tisuća karata, od toga samo tijekom kolovoza čak 16 tisuća "biljeta".
Nikada se nije dogodilo, svjedoče članovi "Spužvarove" posade, da je Krapanj od kopna iz bilo kojeg razloga bio odsječen. Vozilo se po najgorim mogućim vremenskim uvjetima, čak i po snijegu koji je 2012. izazvao velike probleme u prometu.
Na brodu plove, napomenimo, šestorica pomoraca, koji su podijeljeni u tri ekipe, pri čemu su svi redom s Krapnja, osim jednog Šibenčanina. Zapovjednik Alan Zorzetti već je 30 godina u službi.
- Prevozimo teret, žive i mrtve, mnogo je ljudi s Brodarice koji su se preselili "preko puta", grobnice su im na Krapnju, tako da nam sprovodi i pogrebi nisu strani - kroz smijeh će Zorzetti.
Legendarni brod već punih pola stoljeća plovi po svim (ne)vremenima i svjedoči svakodnevici najnižeg jadranskog školja
Njegov kolega Jerko Milutin također već dugo plovi na "Spužvaru":
- Već petnaest godina sam na ovom brodu i mogu reći da on mnogo znači za stanovnike Krapnja, također, jako puno kuća se izgradilo uz pomoć ovog broda, bez kojeg se ni materijal ni strojevi ne bi mogli prebaciti na otok.
Prepričava šjor Jere i anegdotu s ovcama koje su prevozili sa Zlarina:
- Bilo je to prije pet ili šest godina, prevozili smo ovce s otoka Zlarina na Krapanj, bilo ih je gotovo 300, jedva smo ih uspjeli ugurati na brod, jedna ipak nije uspjela dočekati kopno.
Spomenimo i to da je odlukom Gradskog vijeća Šibenika od 1. kolovoza 2012. godine "Gradski parking" preuzeo održavanje linije za koju su im ustupljena dva broda: glavni akter naše priče i njegov još stariji kolega "Borac" koji je iz ruku kalafata izišao prije pune 72 godine.
Dva vremešna mladića uskoro će na "šminkanje", štoviše, "Borac" je u vrijeme našeg posjeta već otplovio prema škveru, a isto uskoro očekuje i "Spužvara", koji se dosta napatio tijekom proteklih radova kojima je Krapanj postao jedini otok u šibenskom arhipelagu s kanalizacijom priključenom na gradski pročišćivač.

[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: Slobodna Dalmacija, 9.1.1949.

[You must be registered and logged in to see this link.]

PUTOVANJE OD TRI MINUTE Ovo je najkraća brodska veza na Jadranu
Prije 3 sata
Foto: HRT / Screenshot
Brodovi su za otoke veza sa svijetom. Najkraća brodska linija u Hrvatskoj ima samo 320 metara. Toliko su, naime, udaljeni Brodarica i otok Krapanj. Svakodnevno, već pola stoljeća dvije obale povezuje brod Spužvar, koji tu udaljenost prijeđe za samo tri minute.
Konope mu zimi odvezuju petnaest puta na dan, ljeti dva puta više. Otkako je 1972. prvi put porinut u more, Spužvar vozi na relaciji Krapanj-Brodarica, i jedino na njoj. Kopno i otok za koji se zna reći da je ravan kao daska dijeli 320 metara, put koji Spužvar prijeđe u tri minute, u čas, rekli bi mještani. A za Spužvara kažu – to je zjenica u oku.
Brodu izgrađenom u našem hrvatskom brodogradilištu ime su dali Krapljani.
– Zbog tradicije otoka Krapnja i onoga čime se Krapljani bave – kaže za HRT Roko Tanfara, vlasnik Muzeja spužvarstva i suvenirnice na Krapnju.
Linija je brodu Spužvar skrojena prema tamošnjim vjetrovima i maretama.
– Krapanj je vrlo poseban, ovdje svaki vjetar osjetite, ali za Spužvara to je mačji kašalj – kaže Spužvarov kapetan Renato Jaram.
Imati radno mjesto na kućnome pragu nema cijenu.
– Pet minuta mi je posao od kuće, to stvarno treba samo poželjeti, kaže Jaram.
Ploveći je ovo kroničar otočnog života.
– Godišnje preveze sedamdeset-osamdeset tisuća svijeta, a u udarnim mjesecima, u sedmom, osmom, jedno 15-20 tisuća – kaže član posade Joso Mučić.
Spužvar je čvrsta veza – i u dobru i u zlu.
– Možemo ih i u ponoć dignuti da nas prevezu, nedajbože, u potrebi. Jeste li čuli, najbolji ste na svijetu! – dovikuje dvočlanoj posadi Krapnjanka Dragica Curavić.
Ni bura ni jugo ne mogu mu ništa, a dani kad je ostao vezan, broje se na prste.
Dalibor Garma, predsjednik Mjesnog odbora Krapanj, kazao je u središnjem Dnevniku da u Krapnju fali radnih mjesta i ulaganja u mlade ljude.
– Imamo hotel na Krapnju, 50-ak apartmana, dobru klimu, ali je problem što mladi ovdje nemaju posla pa bi im trebalo stvoriti radna mjesta. Ulaganje u mlade sigurno je ulaganje u budućnost. Problem je što nemamo doktora ovdje. Ambulanta je obnovljena prije 3-4 godine, a otkad je počela epidemija COVID-a, doktor nema više vremena dolaziti ovdje, kazao je Garma.
Smatra da bi se turistička sezona mogla produžiti i na više od 100 dana kada bi se luka osposobila za prihvat još brodova.
IMS/HTV/Ivona Ramadža

MALI BRIJUN jučer u Fažani.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Beli
[You must be registered and logged in to see this image.]
izvor: facebook - Dominic Jurassi

PLAVI VAL sinoć na Čiovu. Objavu odobrio autor Ivo Mošić.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Jadroplov bi se bacio i u putničke linije
[You must be registered and logged in to see this link.]

Citat :

U svijetu se događaju velike promjene u smislu pogoršanja vremenskih uvjeta, zatopljenja zemaljske kugle, a jedan od glavnih uzročnika toga, uz termoelektrane na ugljen, je transport u kojemu je brodarstvo zastupljeno u najvećoj mjeri.

Kako Jadroplov, kao lokalna kompanija u Splitu vodi računa da cijela ova regija živi većinom od turizma, za koji je bitan čist okoliš, razmišljalo se što napraviti kako bi trajekti koji povezuju Split sa srednjo-dalmatinskim otocima smanjili emisiju štetnih plinova.

Sa firmom Classis d.o.o. počeo je razvoj tog projekta, te je od nedavno postalo razvidno da je izgradnja takvog trajekta moguća u hrvatskim brodogradilištima, čime će Hrvatska biti jedna od prvih zamalja na tom polju. Također, ministri Butković i Čorić daju potporu cijelom tom projektu, što daje i nadu Jadroplovu da ćemo uspješno završiti taj projekt.

Cijena će biti usuglašena sa brodogradilištem i očekujemo da neće bitno odstupat od cijene takvoga trajekta na klasični pogon. Projekt je fleksibilan I može održavati redovne linije iz Splita sa bilo kojim srednje-dalmatinskim otokom, uključujući i najdalje otoke. Namjeravamo ugovoriti gradnju sa nekim od hrvatskih brodogradilišta s rokom isporuke u 2024. godini.

Namjerava se izgradnja u jednom od Hrvatskih brodogradilišta. Ugovor će biti finaliziran do ljeta 2022. god., isporuka oko 2 god. po ugovaranju.

Prve putnike moći će primiti odmah po isporuci broda, projekt je fleksibilan, može održavati linije iz Splita do svih srednjo-dalmatinskih otoka.

Jadroplov d.d. će se baviti različitim segmentima brodarstva s glavnim ciljem maksimizacije profita i disperzacije djelatnosti (bulk-carrieri, chemical tankeri, putnički brodovi, LPG, LNG,...)