Svjetionik Veli RatSvjetionik na Velom Ratu (Dugi otok), visok 41 m, izgrađen je 1849. g. i najveći je na našoj strani obale.
Do svjetla na vrhu svjetioničarske kule, najveće na Jadranu, vode 183 stepenice.
Karakteristika njegove sjajne vanjske žbuke jest da joj sastav čini 100.000 jaja; naime, u to se vrijeme cement nije toliko koristio kao vezivno sredstvo, te je to i jedan od razloga postojanosti svjetionika koji je od početka gradnje neoštećen i nikad ga nije trebalo popravljati.
Svjetionik čine toranj, kupola i velika leća koja pojačava svjetlost velike žarulje od 1000 wata. Brušeni kristali 'skupljaju' svjetlost, pojačavaju je i fokusiraju.
Sad je sve automatizirano, fotoćelija se automatski upali »kad zaškuri«, a na svjetlo se ugasi.
Ono što je prometni znak na željeznici ili cesti ,na moru je svjetionik - putokaz. Pokazuje put kuda se smije, a kuda ne smije proći. Po boji, karakteristici svjetla zapovjednik broda zna kako se ponašati na moru.
Malo pogleda sa vrha
Prvi svjetionik na hrvatskom Jadranu izgrađen je kod Paga na otočiću Škardi 1810. g. Svjetionici su se gradili duž prirodnih plovnih putova, ovisno o rasporedu naselja i specifičnosti akvatorija. 'Pravi' svjetionici na Jadranu počinju se graditi početkom 19. st., kad je Austrija zagospodarila istočnom obalom Jadrana.
Karakteristični signali svjetionika utvrđeni su 1825. g. Kod svakoga je drugačiji i po tome se razlikuju. Ne 'žmiga' svaki.
Veloratski bijeli svijetli na 20 sekundi. Upravo ta bijela boja potvrđuje njegovu važnost glavnog svjetionika, koji, radi što daljeg dometa, koriste bijeli signal (reflektirao je svjetlost i u Drugom svjetskom ratu do 26 milja). Crvena svjetla upozoravaju na opasnije točke ili lijevu obalu. Zelena svjetla pokazuju desnu obalu. Kad se ide s otvorenog mora zeleno svijetlo treba biti s desne strane, a kad se plovi na otvoreno more zeleno svjetlo je s lijeve strane. Kad moreplovac ne zna gdje se nalazi, broji bljeskove svjetionika, pogleda u kartu na kojoj piše karakteristika svjetionika te po broju svjetala zna na kojoj je poziciji.
Evo nekoliko fotografija - detalja - sa i oko svjetionika
Veli Rat 
U uvali u blizini svetionika je pješčana plaža
Sakarun.Sama uvala je mjesto nevjerojatne tirkizne boje mora.
Ustvari
Sakarun je prostrana pješčana plaža duga oko 800 m, otvorena prema pučini Jadrana. Sitni bijeli pijesak moru daje posebnu živo plavo-zelenu boju. Jedna je od najljepših i najpoznatijih plaža Zadarske županije. Obala je od krupnog šljunka. More je vrlo plitko u duljini od čak 100 m od obale. Na granici dopuštenog kupanja, u daljini od otprilike 250 m od obale, dubina je mora oko 3,5 m.
Sama plaža je nažalost podložna otvorenom moru koje donosi nečistoće pa tako nije rijetkost da na obali budu kante, vrećice, boce, morska trava i sl.
Otočani kažu Saharun.
Srdačan pozdrav !
Početna stranica 
Registracija 
Login 
sri lis 14, 2009 7:35 pm
brojkom i slovima
IZVRSTAN! 
